Lokalne vlasti mogu na razne načine poboljšati socijalnu uključivost na svojim područjima. O tome se raspravilo u toku NEXPO-a, prvog medjunarodnog sajma opština i gradova jugoistočne Evrope, koje se održalo u Sarajevu 10. i 11. marta 2011
Posljednjih mjeseci iz susjedne Hrvatske i regiona stižu vijesti o hapšenjima i istrazi protiv visokorangiranih nekadašnjih političara, sa druge strane građani Bosne i Hercegovine su proteklih godina imali bezbroj prilika da čitaju slične vijesti, ali sa izuzetkom da niti jedan od procesuiranih bosanskohercegovačkih političara nije završio u zatvoru
Koliko god da se političari trudili da dokažu da zajednički život u Bosni i Hercegovini je prošlost, građani vođeni svakodnevnicom i borbom za opstanak polako grade nove i obnavljaju stare pokidane veze
U Bosni i Hercegovini još uvijek je neizvijesno kad će doći do formiranja nove vlasti na državnom nivou. Objavljivanje zajedničke povelje političkog djelovanja od strane četiri političke partije iz Federacije BiH ohrabrujući je potez za formiranje vlasti u ovom entitetu. Međutim neka od najznačajnijih pitanja kao što su proces i Euro-Atlanskih integracija u nadležnosti su države i kao takvi još uvijek čekaju na dogovor političara
Mjesec dana nakon izbora stranke koje su osvojile povjerenje birača zauzete su formiranjem koalicija i vršenjem međusobnih pregovora oko raspodjele vlasti. Još uvijek je neizvijesno kada će biti formirane vlade na nivou entiteta i države. Prognoze govore da kad je u pitanju Federacija BiH i državna vlast, građani će nove političare na radnim mjestima vidjeti tek na proljeće naredne godine
Bosna i Hercegovina je evropska država sa najmanjim brojem malih i srednjih preduzeća. Samo još neke države bivšeg sovjetskog saveza kao što su Gruzija i Kirgistan imaju manji broj malih i srednjih preduzeća od Bosne i Hercegovine
Treći oktobar 2010. godine u Bosni i Hercegovini ipak neće ostati upamćen kao datum u kojem su se desili tek još jedni izbori. Na ovim Opštim izborima građani BiH su ipak odlučili glasati nešto drugačije nego u zadnjih dvadeset godina
Opšti izbori održani 3. oktobra u Bosni i Hercegovini ipak su donijeli neka iznenanđenja na političkoj sceni. Sudeći prema prvim rezultatima opozicija ima prednost kad je u pitanju Federacija BiH, dok je situacija u Republici Srpskoj ostala manje više nepromjenjena
Bosna i Hercegovina ulazi u posljednju sedmicu predizborne kampanje za Opšte izbore 2010. U nedjelju trećeg oktobra građani će izaći na biračka mjesta i dati svoje povjerenje onim političkim strankama za koje smatraju da će zastupati najbolje njihove interese. Građani umorni i razočarani sa politikom i predizbornom kampanjom a političari sa druge strane uvjereni u pobjedu kao i to da su svoj posao do sada obavljali jako dobro
Zdravko Krsmanović, predsjednik Nove socijalističke partije i trenutni načelnik istočnobosanskog grada Foča u Republici Srpskoj, u intervju za Osservatorio Balcani i Caucaso govori o alternativi u političkom životu ovog entiteta
U predhodne četiri godine vladajuće političke partije u BiH ostavile su iza sebe državu sa pola miliona nezaposlenih, vanjskim dugom koji iznosi oko 6 milijardi KM, u odnosu na 2006 godinu porastao je za dvije milijarde KM, nezaustavljivim rastom korupcije, pokrivenost uvoza izvozom nije smanjena, strane investicije su u padu. Stari i novi političari bore se za naklonost birača u Bosni i Hercegovini a građani sa dilemom za koga glasati i da li uopšte glasati
Borba protiv korupcije i dalje ostaje jedan od najvećih prepreka Zapadnog Balkana za približavanje Evropskoj Uniji. Neke od država bilježe pomake u ovom procesu ali još uvijek procesuiranje visokopozicioniranih vladinih službenika osumničenih za ova krivična djela nije na zadovoljavajućem nivou
Poboljšanje života običnih Bosanaca i Hercegovaca, privredni razvoj i kandidatura za članstvo u Evopskoj Uniji, predizborna su obećanja koje će građani slušati i ove izborne jeseni, identično kao i za predizbornu kampanju na izborima 2006. Ali u stvarnosti gotovo ništa se nije dogodilo u protekle 4 godine, pa čak i ako političke vođe obećavaju da će raditi bolje ovaj put, najviše fokusa u stvarnosti bit će i dalje usmjereno na priče iz prošlosti, strah od drugog i drugačijeg
Legalizacije nezavisnosti Kosova izazvala je reakcije u susjednoj BiH baš kao i proglašenje nezavisnosti prije dvije i pol godine. Onda ali i sada političari u BiH su realni i svjesni nesagledivih posljedica koje bi izazvao sličan potez jednog od entiteta u BiH
Godišnje oko dvadeset miliona KM (oko deset miliona Eura) građani Bosne i Hercegovine izdvoje za rad političkih partija. Ovaj iznos ne uključuje plate i naknade izabranih ili imenovanih političkih zvaničnika na svim nivoima vlasti u BiH nego sumu koja se izdvaja za rad političkih stranaka i finansiranje predizborne kampanje. Revizorski i izvještaji nevladinog sektora pokazuju netransparentnost u trošenju budžetskog novca te brojna kršenja Zakona o finansiranju političkih partija u BiH
U narednih deset godina u Federaciji BiH je planirana izgradnja preko deset termo,hidro i vjetrocentrala koje bi proizvodile godišnje oko 8000 GWh. Godišnja trenutna tržišna vrijednost ove energije je oko 800 miliona eura. Investicije bi uposlile preko 20 hiljada radnika tokom izgradnje. Ipak pokušaji investiranja u energetski sektor do sada su praćeni policijskim istragama
Dobitnik Oskara, bosanskohercegovački režiser i scenarista Danis Tanović, prije dvije godine sa grupom prijatelja i istomišljenika osnivao je političku partiju Naša stranka čiji je jedan od potpredsjednika. Za Osservatorio Balcani e Caucaso govori o Našoj stranci, njenim šansama na prestojećim Opštim izborima u oktobru, nužnim promjenama bosanskohercegovačkog društva i svom novom filmu
Bosna i Hercegovina se u izbornoj godini suočava sa jednom od najozbiljnijih ekonomskih kriza nakon završetka rata. Uz porast nezaposlenosti, pad stranih investicija, pad industrijske proizvodnje, konstantna zaduživanja koja iznose preko 5 milijardi KM, budućim generacijama se ostavlja teret vraćanja kredita koji neće biti potrošeni na razvojne projekte nego na servisiranje tekućih potreba svih 13 vlada sa preko 260 ministara koliko ih u BiH trenutno ima
Trećeg maja 1992. godine u centru Sarajeva u ulici koja se nekada zvala Dobrovoljačka došlo je od sukoba između pripadnika Armije BiH i pripadnika Jugoslovenske narodne armije koja se u kolioni povlačila iz grada. Zvaničnih podataka o tome koliko je vojnika poginulo nema, ali njihove porodice su nakon 18 godina odlučile doći u Sarajevo i odati počast stradalim vojnicima